+385912539111
·
office@loc.hr
·
Mon - Fri 09:00-17:00

Predbračni ugovor: što je moje, što je naše i kako to urediti unaprijed

Vjenčano prstenje na ugovoru, nalivpero, ključ i model kuće

Autorica: Vlatka Bušić, odvjetnica

Objavljeno: 20. 11. 2026. · Stanje propisa: 20. 11. 2026.

Ukratko: „Predbračni ugovor” uobičajen je naziv za bračni ugovor. Njime bračni drugovi mogu urediti imovinske odnose na postojećoj i budućoj imovini umjesto zakonskih pravila o bračnoj stečevini i vlastitoj imovini (Obiteljski zakon, čl. 34. i 40. st. 1.). Ugovor se sklapa u pisanom obliku, a potpise bračnih drugova ovjerava javni bilježnik (čl. 40. st. 3.). Prema trećim osobama uglavci o upravljanju i raspolaganju imovinom djeluju tek kad su upisani u zemljišne knjige ili odgovarajući javni upisnik (čl. 40. st. 2.).

Ključni pojmovi

Pojam Značenje Izvor
Imovinski režim Pravila koja određuju čija je imovina stečena prije i tijekom braka. Bez bračnog ugovora vrijede zakonska pravila Obiteljskog zakona, a s ugovorom ono što su bračni drugovi ugovorili. („Imovinski režim” stručni je izraz; zakon govori o „uređenju imovinskih odnosa”.) OZ, čl. 34.
Bračna stečevina Imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine. Bračna stečevina su i dobitak od igara na sreću te imovinska korist od autorskog i srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice. Bračni drugovi njezini su suvlasnici u jednakim dijelovima, ako nisu drukčije ugovorili. OZ, čl. 36. st. 1.–3.
Vlastita imovina Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, imovina stečena tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od rada (npr. nasljeđivanjem ili darovanjem; primjeri su tumačenje, zakon ih ne nabraja) te autorsko djelo onoga tko ga je stvorio. OZ, čl. 39.
Bračni ugovor („predbračni ugovor”) Ugovor kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Zakon koristi samo izraz „bračni ugovor”. OZ, čl. 40. st. 1.
Ovjera potpisa kod javnog bilježnika Propisani oblik bračnog ugovora. Pri ovjeri potpisa javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj isprave. OZ, čl. 40. st. 3.; ZJB, čl. 77. st. 4.
Javnobilježnički akt i solemnizacija Javnobilježnički akt sastavlja javni bilježnik, koji pritom strankama objašnjava smisao i posljedice posla i upozorava ih na nejasne ili dvojbene odredbe. Solemnizacijom (potvrdom) privatna isprava dobiva snagu javnobilježničkog akta. Za bračni ugovor obvezan je samo kad ga u ime bračnog druga lišenog poslovne sposobnosti sklapa skrbnik. ZJB, čl. 57.–59.; OZ, čl. 41.
Upis u zemljišne knjige i javne upisnike Uvjet da uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom djeluju prema trećim osobama. Poseban upisnik bračnih ugovora ne propisuju ni Obiteljski zakon, ni Zakon o javnom bilježništvu, ni Zakon o zemljišnim knjigama. OZ, čl. 40. st. 2.
Učinak prema trećim osobama Treća osoba (kupac, banka, vjerovnik) vezana je uglavcima bračnog ugovora o upravljanju i raspolaganju samo ako su upisani. Nepostojanje suglasnosti bračnog druga za izvanredne poslove ne utječe na prava poštene treće osobe. OZ, čl. 40. st. 2.; čl. 37. st. 3.

Zašto je predbračni ugovor „dokument odgovornosti”, a ne nepovjerenja?

Često čujem predrasudu da onaj tko predloži ugovor „ulazi u brak s figom u džepu”. Ja to vidim drukčije: bračni ugovor nije dokument nepovjerenja, nego dokument odgovornosti. Riječ je o razgovoru koji dvoje odraslih, zrelih ljudi treba voditi dok su još na istoj strani.

Pravno gledano, ugovor nije nužan: ako ga nema, primjenjuju se zakonska pravila o bračnoj stečevini i vlastitoj imovini (OZ, čl. 34.). Ugovor služi tome da par ta pravila zamijeni ili dopuni vlastitim dogovorom (OZ, čl. 40. st. 1.).

Što je u braku „moje”, a što „naše” prema Obiteljskom zakonu?

Obiteljski zakon razlikuje dvije vrste imovine: vlastitu imovinu i bračnu stečevinu (OZ, čl. 35.). Slikovito ih zovem dvjema „košaricama”.

Vlastita imovina Bračna stečevina
Što obuhvaća imovinu koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka; imovinu stečenu tijekom bračne zajednice na drugom pravnom temelju, a ne radom; autorsko djelo imovinu stečenu radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine; dobitke od igara na sreću i imovinsku korist od autorskog i srodnih prava ostvarenu tijekom bračne zajednice
Primjeri stan kupljen prije braka, ušteđevina, automobil, poslovni udjeli, tvrtka; stan ili vikendica dobiveni od roditelja na dar tijekom braka plaće, honorari, prihodi od obrta
Čija je bračnog druga koji je ima oba bračna druga, kao suvlasnika u jednakim dijelovima, ako nisu drukčije ugovorili
Izvor OZ, čl. 39. OZ, čl. 36.

Pravna napomena: zakon veže bračnu stečevinu uz trajanje bračne zajednice, a ne uz formalno trajanje braka (OZ, čl. 36. st. 1.). Ono što bračni drug stekne radom nakon što je zajednica stvarno prestala, a brak još nije razveden, prema tekstu zakona nije bračna stečevina.

Tko mora dokazati da je nešto vlastita imovina? Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je stav da teret dokaza snosi onaj tko tvrdi da imovina stečena tijekom zajednice nije stečevina, nego njegova vlastita imovina. Ako to ne dokaže, vrijedi pravilo o suvlasništvu u jednakim dijelovima. Pritom nije odlučno što kredit kojim je nekretnina plaćena glasi samo na jednog partnera (VSRH, Rev-263/2024-2 od 6. 2. 2025., predmet izvanbračne zajednice).

Gdje ljude najčešće iznenadi?

U praksi vidim da problemi nastaju ondje gdje se vlastita imovina i bračna stečevina miješaju: kod prihoda od vlastite imovine, ulaganja u vlastitu imovinu tijekom braka te neravnoteže između partnera koji zarađuje i partnera koji brine o domu i djeci. Smatram da ni prihod od najma stana koji je jedan bračni drug imao prije braka ne postaje automatski bračna stečevina samo zato što je ostvaren tijekom bračne zajednice.

Pravna napomena: Obiteljski zakon izričito ne uređuje kako se tretiraju prihodi od vlastite imovine (najamnina, dividende) ni ulaganje zajedničkih sredstava u vlastitu imovinu drugog bračnog druga. Za ono što sam ne uređuje upućuje na stvarnopravne i obveznopravne propise (OZ, čl. 38. i 45. st. 2.). Odgovor stoga ovisi o okolnostima slučaja, a upravo se ta pitanja mogu jasno urediti ugovorom.

Gdje u praksi najčešće nastaju sporovi?

Prema mojem iskustvu, gotovo uvijek kroz jedan od dva scenarija:

  1. Financijska neravnoteža: jedan partner gradi karijeru, a drugi se više brine o djeci i kućanstvu. Podjela stečevine na pola zvuči pošteno, ali ne vidi godine u kojima je jedan partner žrtvovao karijeru, neplaćeni rad u kući, pauze u radnom stažu i propuštene prilike na tržištu rada.
  2. Imovinska neravnoteža: jedan partner ulazi u brak s nekretninama, udjelima ili tvrtkom, a drugi gotovo bez imovine. Početna imovina je vlastita (OZ, čl. 39. st. 1.), ali prihodi, ulaganja, refinanciranja i rast vrijednosti tijekom braka mogu postati sporni.

Predbračni ugovor služi tome da sive zone pretvori u crno na bijelo, i to dok još nema sukoba.

Što se bračnim ugovorom može urediti?

Zakon to određuje široko: bračnim ugovorom „mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini” (OZ, čl. 40. st. 1.), a bračni drugovi mogu ugovoriti i drukčije suvlasničke udjele u stečevini od jednakih (OZ, čl. 36. st. 3.).

Navest ću nekoliko mogućih ugovornih rješenja (postoci su ilustrativni):

  • da kuća naslijeđena prije braka ostane vlastita imovina jednog bračnog druga, a da se zajednička ulaganja u nju tijekom braka smatraju bračnom stečevinom, uz dogovoreni udio u povećanju vrijednosti (npr. 30 %);
  • da stanovi kupljeni prije braka ostanu vlastita imovina, da se prihodi od najma smiju trošiti na zajedničke troškove, a da drugi bračni drug time ne postane suvlasnik, te da su stanovi kupljeni tijekom braka iz zajedničkih prihoda bračna stečevina koja se dijeli 50 : 50;
  • da poslovni udjeli stečeni prije braka ostanu vlastita imovina, a da se dogovoreni dio rasta vrijednosti tvrtke nastalog u braku (npr. 20 %) smatra bračnom stečevinom ili se drugom bračnom drugu isplaćuje dogovoreni iznos;
  • dodatnu imovinsku zaštitu za partnera koji zbog skrbi o obitelji smanjuje ili napušta plaćeni rad, primjerice isplatu određenog iznosa ili prijenos određene imovine.

Što se bračnim ugovorom ne može (ili ne može samo tako)?

Ograničenje Izvor
Ne može se ugovoriti primjena stranog prava na imovinskopravne odnose. Za parove s međunarodnim elementom vidi Uredbu (EU) 2016/1103 u odjeljku o pitanjima. OZ, čl. 42.
Obiteljska kuća ili stan koji je bračna stečevina, a ujedno obiteljski dom u kojem stanuju drugi bračni drug i djeca, ne smije se za trajanja braka otuđiti ni opteretiti bez pisane suglasnosti drugog bračnog druga s ovjerenim potpisom. Zakon ne predviđa da se ta zaštita isključi bračnim ugovorom. OZ, čl. 32. st. 2.
Prema trećima uglavci o upravljanju ili raspolaganju djeluju tek nakon upisa. OZ, čl. 40. st. 2.
Uzdržavanje: odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka, pa ga ugovor ne može unaprijed isključiti. Kad sud određuje uzdržavanje bračnog druga, posebno uzima u obzir skrb o djeci i podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka. OZ, čl. 286. st. 1.; čl. 295. st. 2.
Nasljeđivanje: ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostavlja svoju ostavinu ili njezin dio ništav je. Ništav je i ugovor kojim se netko obvezuje unijeti ili ne unijeti neku odredbu u oporuku. Bračni drug može se odreći nasljedstva iza drugog bračnog druga, ali samo posebnim ugovorom u pisanom obliku koji je ovjerio sudac, koji je sastavljen kao javnobilježnički akt ili koji je solemnizirao javni bilježnik. Ovjera potpisa, koja je dovoljna za bračni ugovor, za to nije dovoljna. ZN, čl. 102., 104. i 134. st. 2.–3.
Ugovor ne zamjenjuje dokaz o podrijetlu novca. Naglašavam da ugovor ne zamjenjuje dokumentaciju o podrijetlu novca, ali može unaprijed razjasniti kako partneri uređuju imovinske odnose. moj stav

Kako se bračni ugovor sklapa i kada vrijedi?

Koraci: 1. Bračni drugovi (ili budući bračni drugovi) dogovore sadržaj: što je čija vlastita imovina, što je stečevina, u kojim omjerima te kako se uređuju ulaganja i prihodi. 2. Ugovor se sastavlja u pisanom obliku (OZ, čl. 40. st. 3.). 3. Potpise oba bračna druga ovjerava javni bilježnik (OZ, čl. 40. st. 3.). Pri samoj ovjeri potpisa javni bilježnik ne odgovara za sadržaj ugovora (ZJB, čl. 77. st. 4.). Stranke mogu izabrati i stroži oblik, javnobilježnički akt ili solemnizaciju. Tada javni bilježnik ispituje sposobnost stranaka, objašnjava smisao i posljedice posla i upozorava na nejasne ili dvojbene odredbe (ZJB, čl. 57.–59.). 4. Ako je bračni drug lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih poslova, ugovor u njegovo ime sklapa skrbnik uz prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, i to obvezno u obliku javnobilježničkog akta (OZ, čl. 41.). 5. Uglavke o upravljanju ili raspolaganju nekretninama i drugom imovinom koja se upisuje u javne upisnike treba upisati u zemljišne knjige ili odgovarajući upisnik, jer tek tada djeluju prema trećima (OZ, čl. 40. st. 2.). Zakon o zemljišnim knjigama poznaje uknjižbu, predbilježbu i zabilježbu (ZZK, čl. 34.). Zabilježba je moguća samo za okolnosti za koje to predviđa zakon (ZZK, čl. 34. st. 4.), a ograničenja prava upisuju se zabilježbom (ZZK, čl. 35. st. 2.). Prijedlog za upis treba zato točno odrediti što se upisuje. Županijski sud u Dubrovniku potvrdio je odbijanje prijedloga za „zabilježbu međusobnog utanačenja” jer takva zabilježba nije predviđena zakonom, iako je sadržajem bila riječ o bračnom ugovoru. Prvostupanjski sud pritom je naveo da je predviđena zabilježba bračnog ugovora iz čl. 40. OZ-a (Gž Zk-11/2025-2 od 9. 7. 2025.).

Rokovi: Obiteljski zakon ne propisuje rok ni trenutak sklapanja bračnog ugovora. Iz čl. 40. st. 1. („postojećoj ili budućoj imovini”) proizlazi da se ugovor može sklopiti i tijekom braka. Kasnije izmjene i dopune moraju biti u istom obliku kao ugovor (ZOO, čl. 286. st. 2.).

Što ako ugovor nema propisani oblik? Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je oblik određen ne proizlazi što drugo (ZOO, čl. 290. st. 1.). Županijski sud u Slavonskom Brodu bračni je ugovor opisao kao strogo formalan dvostrani pravni posao. Dvije odvojene jednostrane izjave bračnih drugova, svaka s ovjerenim potpisom, nisu bile dovoljne da sud bez daljnjega utvrdi da je bračni ugovor sklopljen, pa je prvostupanjska presuda ukinuta (Gž Ob-20/2026-3 od 27. 5. 2026.).

Što ako ugovora nema?

Primjenjuju se zakonska pravila (OZ, čl. 34.): bračna stečevina pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima (OZ, čl. 36. st. 3.), a vlastita imovina ostaje svakome svoja (OZ, čl. 39.). Nakon razvoda ili prestanka bračne zajednice imovinski odnosi uređuju se sporazumom, a ako sporazuma nema, sudskom odlukom (OZ, čl. 45. st. 1.).

Zamislimo sljedeće: bračni drugovi tijekom braka kupe nekretninu. Kod razvoda suprug tvrdi da je kupljena kreditom i novcem koji je prije braka dobio na dar od roditelja, ali za to nema jasan pisani trag. U takvoj situaciji postupak se komplicira, vještaci ulaze u trag novcu, postupak ide u ponavljanje, troškovi rastu, a odnos supružnika dodatno se urušava. Teret dokaza da je riječ o vlastitoj imovini snosi pritom onaj tko to tvrdi (VSRH, Rev-263/2024-2).

Vrijedi li sve to i za izvanbračnu zajednicu?

Da, na odgovarajući način. Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka (OZ, čl. 11. st. 1.). Ona stvara imovinske učinke kao bračna zajednica, pa se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe o imovinskim odnosima bračnih drugova (OZ, čl. 11. st. 2.).

Primjer: partner uloži novac i rad u adaptaciju stana koji je partnerica imala prije zajednice. Kad zajednica prestane, otvara se pitanje je li to bio dar ili zajedničko ulaganje. Smatram da takve odnose izvanbračni partneri mogu urediti unaprijed ugovorom. Pravna napomena: Obiteljski zakon ne uređuje poseban „ugovor izvanbračnih partnera”, nego upućuje na odgovarajuću primjenu pravila o bračnim drugovima (čl. 11. st. 2.). Vrhovni sud u takvom je predmetu govorio o sporazumu „uobličenom u formi (izvan)bračnog ugovora” (Rev-263/2024-2).

Zašto je ugovor važan za kućanice i poduzetnice?

Izdvojila bih dvije skupine o kojima se rijetko govori. Žena kućanica svoj rad ne naplaćuje, a poduzetnica često ulazi u brak s ozbiljnom vlastitom imovinom.

Kućanica: pravo na polovicu nije isto što i sigurnost

To što bračni drug nije primao plaću ne znači da nema pravo na bračnu stečevinu. Za pravo na polovicu bračne stečevine kućanici nije potreban poseban ugovor kojim bi se njezin rad u kućanstvu tek priznao. To odgovara i zakonu: suvlasništvo u jednakim dijelovima ne ovisi o tome tko je ostvarivao prihod, osim ako su bračni drugovi drukčije ugovorili (OZ, čl. 36. st. 3.).

Ipak, pravo na polovicu bračne stečevine nije isto što i sigurnost nakon razvoda: podjelom postojeće imovine ne nadoknađuju se izgubljeni radni staž, napredovanje i financijska samostalnost. Smatram da se ugovorom može dogovoriti dodatna zaštita, npr. isplata određenog iznosa ili prijenos određene imovine. Pravo na uzdržavanje bračnog druga postoji neovisno o ugovoru i ne može se unaprijed isključiti (OZ, čl. 286. st. 1.; čl. 295.).

Poduzetnica: zaštita onoga što je stvoreno prije braka

Stanovi i poslovni udjeli koje je imala prije braka njezina su vlastita imovina (OZ, čl. 39. st. 1.). Sporni postaju prihodi, reinvestiranje, kupnja novih nekretnina i rast vrijednosti tvrtke tijekom braka. Ugovorom poduzetnica štiti ono s čime ulazi u brak, a istodobno je poštena prema svemu što će bračni drugovi zajedno stvoriti.

Primjer

Situacija: Marko je prije braka naslijedio kuću. Nakon vjenčanja Marko i Ana u njoj žive, uzmu kredit i obnove krov i fasadu. Kredit otplaćuju iz obje plaće, a Ana radi skraćeno zbog djece. Kuća je u zemljišnim knjigama upisana samo na Marka. Bez ugovora: kuća je Markova vlastita imovina (OZ, čl. 39. st. 1.). Ako se razvedu, Ana mora dokazivati koliko je zajedničkog novca uloženo i za koliko je kuća vrijednija. To se rješava sporazumom ili sudskom odlukom, uz primjenu stvarnopravnih i obveznopravnih pravila (OZ, čl. 38. i 45.). S ugovorom (moj prijedlog): kuća ostaje Markova vlastita imovina, ulaganja tijekom braka smatraju se bračnom stečevinom, a Ana u slučaju razvoda ima pravo na povrat polovice zajedničkih ulaganja i na dogovoreni postotak povećanja vrijednosti (npr. 30 %). Ugovor je u pisanom obliku s ovjerenim potpisima (OZ, čl. 40. st. 3.). Ako se ugovorom uređuje raspolaganje kućom, uglavak se upisuje u zemljišne knjige radi učinka prema trećima (OZ, čl. 40. st. 2.).

Česta pitanja

Postoji li u hrvatskom zakonu „predbračni ugovor”?

Obiteljski zakon koristi samo izraz „bračni ugovor” (čl. 40.). „Predbračni ugovor” uobičajen je naziv za taj ugovor kad se sklapa prije vjenčanja. Zakon ne propisuje rok ni trenutak sklapanja niti posebna pravila za ugovor sklopljen prije braka.

Mora li bračni ugovor biti kod javnog bilježnika?

Ugovor mora biti u pisanom obliku, a potpise oba bračna druga mora ovjeriti javni bilježnik (Obiteljski zakon, čl. 40. st. 3.). Javnobilježnički akt obvezan je samo kad ugovor u ime bračnog druga lišenog poslovne sposobnosti sklapa skrbnik (čl. 41. st. 2.).

Mogu li bračni ugovor sklopiti i tijekom braka?

Da. Zakon ne propisuje rok, a ugovorom se mogu urediti odnosi na postojećoj i budućoj imovini (Obiteljski zakon, čl. 40. st. 1.). Kasnije izmjene ugovora moraju biti u istom obliku (Zakon o obveznim odnosima, čl. 286. st. 2.).

Što je bez ugovora moje, a što naše?

Vlastita imovina je ono što ste imali u trenutku sklapanja braka i ono što ste tijekom bračne zajednice stekli na drugom temelju, a ne radom. Bračna stečevina je ono što ste stekli radom tijekom bračne zajednice i ono što iz toga potječe. Bračni drugovi njezini su suvlasnici u jednakim dijelovima (Obiteljski zakon, čl. 36. i 39.).

Vrijedi li bračni ugovor prema banci ili kupcu nekretnine?

Uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom djeluju prema trećima samo ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar bez upisa ne može upotrebljavati (Obiteljski zakon, čl. 40. st. 2.).

Može li se bračnim ugovorom urediti uzdržavanje ili nasljeđivanje?

Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka (Obiteljski zakon, čl. 286. st. 1.). Ugovor kojim netko ostavlja svoju ostavinu ništav je (Zakon o nasljeđivanju, čl. 102.). Bračni drug može se odreći nasljedstva iza drugog bračnog druga, ali posebnim ugovorom u strožem obliku: ovjera suca, javnobilježnički akt ili solemnizacija (Zakon o nasljeđivanju, čl. 134. st. 2. i 3.).

Možemo li ugovoriti da se na našu imovinu primjenjuje strano pravo?

Bračnim ugovorom ne: Obiteljski zakon to izričito zabranjuje (čl. 42.). Za parove s međunarodnim elementom primjenjuje se Uredba Vijeća (EU) 2016/1103, koja bračnim drugovima i budućim bračnim drugovima dopušta da izaberu pravo države uobičajenog boravišta ili državljanstva jednog od njih (čl. 22.).

Vrijedi li sve ovo za izvanbračne partnere?

Na odgovarajući način, ako zajednica ispunjava zakonske pretpostavke: traje najmanje tri godine, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka (Obiteljski zakon, čl. 11.).

Napomena uz pitanje o stranom pravu: Uredba se u Hrvatskoj primjenjuje od 29. 1. 2019. (čl. 70.). Pravila o mjerodavnom pravu primjenjuju se na bračne drugove koji su stupili u brak ili izabrali mjerodavno pravo nakon tog datuma (čl. 69. st. 3.). Sporazum o izboru prava mora biti pisan, datiran i potpisan od oba bračna druga, uz dodatne formalne zahtjeve države članice uobičajenog boravišta (čl. 23.), a isto vrijedi za sam bračnoimovinski sporazum (čl. 25.). Kako se zabrana iz čl. 42. OZ-a i izbor prava po Uredbi odnose u konkretnom slučaju, procjenjuje se pojedinačno.

Pravni okvir

Propis Članci Narodne novine / SL Na snazi (zadnja verzija)
Obiteljski zakon čl. 11., 32., 34.–45., 286., 295. NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 od 31. 12. 2023.
Zakon o javnom bilježništvu čl. 57.–59., 77. NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22 od 28. 5. 2022.
Zakon o zemljišnim knjigama čl. 34., 35. NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 od 12. 11. 2024.
Zakon o obveznim odnosima čl. 286., 290. NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26 od 7. 7. 2026.
Zakon o nasljeđivanju čl. 102., 104., 134. NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 od 15. 2. 2019.
Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 čl. 22., 23., 25., 69., 70. SL L 183, 8. 7. 2016., str. 1. primjenjuje se od 29. 1. 2019.

Izvori

(Na web stranici ureda izvori se navode kao tekst, bez poveznica, zbog čl. 8. Pravilnika HOK-a o reklamiranju, oglašavanju i WEB stranici odvjetnika.)

  1. Obiteljski zakon, NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, čl. 11., 32., 34.–45., 286. i 295.
  2. Zakon o javnom bilježništvu, NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22, čl. 57.–59. i 77.
  3. Zakon o zemljišnim knjigama, NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, čl. 34. i 35.
  4. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, 69/26, čl. 286. i 290.
  5. Zakon o nasljeđivanju, NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, čl. 102., 104. i 134.
  6. Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima, SL L 183, 8. 7. 2016., str. 1.
  7. Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-263/2024-2 od 6. 2. 2025. (ECLI:HR:VSRH:2025:1334).
  8. Županijski sud u Slavonskom Brodu, Gž Ob-20/2026-3 od 27. 5. 2026.
  9. Županijski sud u Dubrovniku, Gž Zk-11/2025-2 od 9. 7. 2025.

O autorici i uredu

Vlatka Bušić, odvjetnica.

Odvjetničko društvo Crnković i partneri d.o.o. iz Zagreba u području Private Wealth i planiranja nasljeđivanja (Estate & Succession Planning) radi na uređenju imovinskih odnosa i strukturiranju obiteljske imovine pojedinaca i obitelji sa značajnom ili prekograničnom imovinom. To uključuje bračne ugovore, zaštitu imovine, planiranje nasljeđivanja (oporuke, ugovore o ustupu i raspodjeli imovine za života, ugovore o odricanju od nasljedstva, ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju), nekretnine i poslovne udjele, porezne aspekte te pitanja hrvatske dijaspore.

Članak je informativne naravi i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Stanje propisa: 20. 11. 2026.