+385912539111
·
office@loc.hr
·
Mon - Fri 09:00-17:00

Private Wealth & nasljeđivanje

Odvjetničko društvo Crnković i partneri d.o.o. u Zagrebu savjetuje pojedince, bračne i izvanbračne drugove, životne partnere i neformalne životne partnere te obitelji u uređenju imovinskih odnosa, strukturiranju obiteljske imovine i planiranju njezina prijenosa na sljedeće generacije. Riječ je o predmetima u kojima se susreću obiteljsko, nasljedno, stvarno, trgovačko i porezno pravo, često uz imovinu u više država ili nasljednike koji žive u inozemstvu.

Planiranje nasljeđivanja

Izrada oporuka i savjetovanje o pravima nužnih nasljednika
Ugovori o ustupu i raspodjeli imovine za života te ugovori o odricanju od nasljedstva
Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Nasljednopravni položaj bračnih i izvanbračnih drugova te životnih partnera i neformalnih životnih partnera

Ostavinski postupak

Zastupanje nasljednika i drugih sudionika u ostavinskom postupku, uključujući ostavinsku raspravu, pred javnim bilježnikom i sudom

Obiteljska imovina i prekogranična pitanja

Bračni ugovori, sklopljeni prije ili tijekom braka, ugovori o imovinskim odnosima izvanbračnih drugova i ugovori o imovini životnih partnera, kojima se uređuju vlastita imovina te bračna, izvanbračna i partnerska stečevina
Strukturiranje obiteljske imovine, nekretnina i poslovnih udjela te zaštita imovine u granicama zakona
Prekogranično nasljeđivanje i imovina hrvatske dijaspore, uključujući primjenu Uredbe (EU) br. 650/2012 i Uredbe (EU) 2016/1103
Imovinskopravni i porezni aspekti prijenosa imovine unutar obitelji, uključujući darovne ugovore i porez na nasljedstvo

Planiranju pristupamo preventivno: imovinske odnose i prijenos imovine uređujemo dok vlasnik o njima može sam odlučivati, u obliku koji zakon propisuje i uz poštovanje prava nužnih nasljednika i vjerovnika. Cilj je da volja vlasnika imovine bude jasno izražena i da obitelj unaprijed zna kako će se imovina prenijeti. Klijente savjetujemo na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Česta pitanja

Nasljeđuje li izvanbračni (u svakodnevnom govoru i vanbračni) partner u Hrvatskoj?

Izvanbračni drug nasljeđuje na temelju zakona i u pravu nasljeđivanja izjednačen je s bračnim drugom ako je njihova životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca trajala dulje vrijeme, prestala ostaviteljevom smrću i ispunjavala pretpostavke za valjanost braka (čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19). Ako je zajednica života trajno prestala, pravo na nasljedstvo ne postoji (čl. 25. st. 3.). Za razliku od Obiteljskog zakona, koji za imovinske učinke izvanbračne zajednice traži najmanje tri godine ili kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili je zajednica nastavljena sklapanjem braka (čl. 11., NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), Zakon o nasljeđivanju govori o „duljem vremenu”, a ne o broju godina.

Nasljeđuje li životni partner, odnosno neformalni životni partner?

Životni partner, u životnom partnerstvu osoba istog spola sklopljenom pred nadležnim tijelom, u pravu nasljeđivanja izjednačen je s bračnim drugom (čl. 55. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, NN 92/14 i 98/19). Neformalni životni partner, ako je zajednica trajala najmanje tri godine i od početka ispunjavala pretpostavke valjanosti, u nasljeđivanju ima iste učinke koji su priznati izvanbračnoj zajednici (čl. 3. i 4. toga zakona). Hrvatsko pravo ne uređuje brak osoba istog spola.

Što je bračni ugovor i je li to isto što i predbračni ugovor?

Bračni ugovor je ugovor kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Sklapa se u pisanom obliku, a potpisi se ovjeravaju kod javnog bilježnika (čl. 40. Obiteljskog zakona, NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23). Zakon ne rabi izraz „predbračni ugovor”; u svakodnevnom se govoru tako često naziva bračni ugovor sklopljen prije braka. U praksi se bračni ugovor sklapa i prije sklapanja braka i tijekom braka.

Mogu li izvanbračni drugovi i životni partneri ugovorom urediti imovinu?

Na izvanbračnu zajednicu iz čl. 11. Obiteljskog zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o imovinskim odnosima bračnih drugova, pa izvanbračni drugovi mogu ugovorom urediti te odnose. Zakon za taj ugovor nema poseban naziv, niti rabi izraz „izvanbračna stečevina”; u praksi se govori o ugovoru o imovinskim odnosima izvanbračnih drugova i o izvanbračnoj stečevini, po pravilima o bračnoj stečevini (čl. 35. i 36.). Životni partneri mogu sklopiti ugovor o imovini životnih partnera glede partnerske stečevine (čl. 50., 51. i 53. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola). Te se odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na neformalno životno partnerstvo (čl. 4. st. 1. toga zakona, uz iznimku čl. 38.).

Kako se nasljeđuje imovina u Hrvatskoj ako nasljednik živi u inozemstvu?

Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s hrvatskim državljanima; uzajamnost se predmnijeva (čl. 2. st. 2. Zakona o nasljeđivanju). Ostavinski se postupak u pravilu vodi u Hrvatskoj pred javnim bilježnikom kao sudskim povjerenikom ili pred sudom, osobito kad je u ostavini hrvatska nekretnina. Na prekogranična nasljeđivanja može se primijeniti Uredba (EU) br. 650/2012, a na imovinske režime bračnih drugova Uredba (EU) 2016/1103, ovisno o okolnostima slučaja.